7. IZMJERA I OBRAČUN
7.1 OPĆENITO O IZMJERI I OBRAČUNU
7.1.1. Kod novogradnje, preuređenja (adaptacija) i uzdržavanja
zgrada za obračun je mjerodavna izmjera na licu mjesta.
7.1.2. Kod radova koji se obračunavaju po komadu s naznačenim
dimenzijama, odstupanje od +/- 5 cm od jedne mjere nave-
dene u troškovniku ne uzima se u obzir.
Kod većih odstupanja pa samo i jedne dimenzije, tolerancija
se ne uzima u obzir i cijena komada mijenja se procentualno
u odnosu na promjenu obrađene površine.
7.1.3. Radovi u prostorijama sa stepenastim ili kosim podom, s ne-
ravnim-kosim-stropom ili svodom (prostori stubišta, dvor-
ana i slično) te u prostorijama višim od 4 m, obračunavaju
se posebno.
Takvi radovi trebaju biti u opisu troškovnika navedeni za-
sebno.
7.2. STROPOVI, SVODOVI I STIJENE PROSTORIJA OBRAĐENE
VAPNENOM ŽBUKOM
7.2.1. Obojenje vapnenim (krečnim), kazeinskim, običnim emulzi-
onim i klijanim (posnim) bojama te oblaganje zidova običn-
im papirnim tapetama, mjeri se i obračunava:
7.2.1.1. Vodoravni stropovi – po m2 bočne plohe podvlaka i greda te
plohe zidnih pojasa i istaka dodaju se kvadraturi stropa ako su
obrađene u istoj tehnici;
7.2.1.2. Kosi stropovi, pogledi stubišnih krakova i slično – po m2 prema
stvarnoj površini;
7.2.1.3. Stijene (zidovi) – po m2: visina se mjeri od poda ili gornjeg
ruba podnožja do gornje granice stijene.
Ako je podnožje izrađeno od drugog materijala ili izvedeno
u drugoj tehnici bojenja ili ličenja, visini zidne plohe
iznad podnožja doda se 20% visine podnožja.
Ukoliko je visina podnožja koje je izvedeno od drugog mate-
rijala niža od 25cm, visina se mjeri od poda do gornje gran-
ice stijene (zida).
7.2.1.4. Svodovi – po m2: kod visine tjemena svoda do 1/10 raspona
svoda mjeri se svjetla vodoravna površina između zidova.
Kod veće visine tjemena svoda iznad 1/10 raspona svoda
mjeri se kao prostorija s ravnim stropom, s time da se za
obračun stijena (zidova) uzima visina tjemena svoda.
7.2.1.5. Istaci i udubine (špalete, niše i slično) do 15 cm razvijene
širine ne obračunavaju se posebno ako su obrađene u istoj
tehnici kao i strop i stijene.
Ukoliko su te širine veće od 15 cm, priračunavaju se u cije-
loj površini.
7.2.1.6. Stijene stubišnih i sličnih prostora mjere se u cijeloj visini
od najniže razine poda do najviše granice stropa (stijene)
ako podnožje stijene nije više od 25 cm.
ukoliko se u takvom prostoru nalazi na stijenama podnožje
obrađeno od drugog materijala – kao u opisu stavke 7.2.1.3.
– visine veće od 25 cm, od ukupne visine stijena odbija se
zbir visina podnožja umanjen za 20 posto
.
7.2.1.7. Odbici: kod bojenja opisanog u stavkama 7.2.1.1. do 7.2.1.6.
otvori veličine do 3 m2 ne odbijaju se od izmjerene površine.
Kod većih otvora odbija se razlika veća od 3 m2.
Kao otvori smatraju se: prozori, vrata, ugrađeni ormari i sl.
7.2.2. Stropovi, svodovi i stijene (zidovi) od gipsane žbuke (sadre-
štukature) obojene bojom na bazi tutkala, celuloze ili kaze-
inske emulzije, mjere se i obračunavaju u tri dijela, ako nije
u troškovniku drukčije opisano:
7.2.2.1. Gipsane glatke plohe (bez ukrasnih elemenata) – po m2 – kao
u stavkama od 7.2.1.1. do 7.2.1.7;
7.2.2.2. Gipsane plastike (štukature) s glatko izvučenim i profiliranim
vijencima i pojasima – po m2 – kao u stavci 7.2.2.1., s time
da se izračunatoj površini doda 50%.
7.2.2.3. Gipsane plastike (štukature) s profiliranim vijencima i ukra-
snom ornamentikom – po m2 – kao u stavci 7.2.2.1., s time
da se izračunatoj površini doda 100%.
7.2.3. Dekorativna obrada ili ukrasno slikanje stropova, svodova i
stijena prostorija obračunava se paušalno, po komadu ili po
jednom poslu.
7.2.4. Obojenje disperzionim, uljnim bojama i lak bojama, bojama
s otapalima, obrada plastičnim žbukama i oblaganje dekora-
tivnim tapetama, sve na stardandnim podlogama unutar zgra-
de: mjeri se i obračunava obrađena površina po m2. Pritom se
otvori veličine do 1 m2 ne odbijaju. Kod većih otvora odbija
se razlika veća od 1 m2.
7.3. FASADE – PROČELJA ZGRADA
7.3.1. Fasade se u načelu obračunavaju prema obrađenoj površini
– po m2. Obračun se dijeli u dvije grupe, prema tehnici
obrade.
7.3.2. Fasade obojene vapnenom i vapneno-kazeinskom bojom:
7.3.2.1. Fasade jednostavne, glatko obrađenih ploha, mjere se u pro-
jekciji za svaku obojenu stranu i obračunavaju po m2.
7.3.2.2. Površini se dodaju: podgledi balkona, bočne strane, istaci,
kao i sve plohe unutar otvora.
7.3.2.3. Otvori kao što su prozori, balkonska vrata, izlozi i drugo ve-
ličine do 3 m2 ne odbijaju se, a kod većih otvora odbija se
razlika veća od 3 m2.
7.3.2.4. Plohe istaka i udubina do 15 cm razvijene širine ne prira-
čunavaju se ako su obojene u istoj tehnici.
Plohe istaka i udubina širine veće od 15 cm razvijene širine
priračunavaju se u cijeloj površini.
7.3.3. Fasade s ukrasnim profilima i žbukanom plastikom:
Ukoliko za takvu obradu nije predviđena paušalna cijena-
za cijeli objekt ili posao – obračunavaju se prema opisu sta-
vke 7.3.2.1.,7.3.2.2., 7.3.2.3. i 7.3.2.4., s time da im se pri-
računa odgovarajući dodatak u odnosu na vrstu i građu fasade,
i to:
7.3.3.1. Fasade s jednostavnim pojasima, vijencima i okvirima oko
prozora ili fasade s razdjelnom ploha (fugirana fasada) – do-
datak 33 posto;
7.3.3.2. Fasade s ukrasno profiliranim vijencima i okvirima oko
prozora ili jednostavnim elementima žbukane plastike –
dodatak 66 posto;
7.3.3.3. Fasade s plastičnom ornamentikom, bogatim ukrasima oko
prozora odnosno otvora, dvostrukim završnim vijencima i
slično – dodatak 100 posto
7.3.4. Fasade obojene disperzionim, silikatnim i uljnim bojama ili
fasadnom bojom s otapalima ili obrađene plastičnom žbukom
7.3.4.1. Fasade jednostavno žbukane i druge vanjske površine od
žbuke, betona, azbest-cementa i slično – mjere se u proje-
ciji za svaku obojenu stranu – i obračunavaju po m2.
7.3.4.2. Površini se dodaju: podgledi balkona, bočne strane, istaci
kao i sve plohe unutar otvora.
7.3.4.3. Otvori kao što su prozori, balkonska vrata, izlozi i drugo
veličine do 1 m2 ne odbijaju se, a kod većih otvora odbija
se razlika veća od 1 m2.
7.3.4.4. Plohe istaka i udubina priračunavaju se u cijeloj površini.
7.3.4.5. Fasade s ukrasnom ornamentikom i žbukanom plastikom
obračunavaju se prema opisu stavki 7.3.3.1., 7.3.3.2. i
7.3.3.3., s time da im je osnova obračuna stavka 7.3.4.1.,
7.3.4.2. i 7.3.4.3.
7.5. NALIČ GRAĐEVNE STOLARIJE
7.5.1. Prozori, vrata, pregradne stijene, obloženja podnožja, ugra-
đeni ormari i drugi elementi standardne izrade obračunavaju
se po m2 ili po komadu prema opisu troškovnika i nacrta.
7.5.2. Prozori specijalne konstrukcije kao što su posmični, zaklop-
ni, otklopni,kružni, prevrtni i slično moraju biti u troškov-
niku u zasebnoj stavci s opisom konstrukcije i veličine krila.
Obračun po m2 ili po komadu.
7.5.3. Prozori sastavljenih ili rastavljenih krila, bez obzira na gra-
đu, broj i sistem krila.
7.5.3.1. Dvostruki prozori – mjere se s unutarnje strane zgrade od
žbuke do žbuke: širina x visina x koeficijent 2,90; u izra-
čunatoj površini uračunat je doprozornik dubine do 15 cm
i prozorska daska (klupčica) dubine do 15 cm.
7.5.3.2. Jednostruki prozori – mjere se s unutarnje strane kao i dvo-
struki prozori, s time da se širina x visina množi koeficijen-
tom 1,45; u toj površini uračunat je doprozornik dubine do
8 cm i prozorska daska (klupčica) dubine do 8 cm.
7.5.3.3. Razlika površine iznad 15 cm dubine doprozornika i prozo-
rske daske (klupčice) dvostrukih prozora kao i razlika povr-
šine iznad 8 cm dubine doprozornika i prozorske daske jed-
nostrukih prozora obračunava se prema oličenoj površini.
7.5.3.4. Šprljci na krilima prozora i prečke na doprozorniku (stupci
i srednjaci)
7.5.3.4.1. Kod dvostrukih prozora sa šprljcima na vanjskim i unutar-
njim krilima doda se za svaki šprljak na vanjskim i unutar-
njim krilima (u paru) 5% na već izračunatu površinu s koe-
ficijentom.
7.5.3.4.2. Kod dvostrukih prozora sa šprljcima samo na vanjskim ili
samo na unutarnjim krilima doda se na izračunatu površ-
inu s koeficijentom za svaki šprljak 2,5 posto.
7.5.3.4.3. Kod jednostrukih prozora sa šprljcima doda se za svaki
šprljak 5 % od izračunate površine s koeficijentom.
7.5.3.4.4. Prečke (stupci i srednjaci) – kod jednostrukih i dvostru-
kih prozora obračunavaju se s 5% od izračunate površ-
ine s koeficijentom.
7.5.3.4.5. Kod obračuna u stavkama 7.534.1, 7.534.2, 7.534.3 i 7.534.4 pod
šprljkom ili prečkom smatra se šprljak ili prečka u jednom pravcu
bilo vodoravnom ili okomitom – ako se nalazi na cijeloj širini ili
visini prozora.
Ako se šprljak ili prečka nalazi samo u jednom dijelu prozora,
Postotak se obračunava samo za odnosni dio.
7.5.3.4.6. Kod širokih prozora u kojima se nalaze okomite prečke (stupci)
na udaljenosti (razmaku) od 120 cm i više ne dodaje se za takve
prečke nikakav postotak, jer se one nalaze u obračunatoj površini
s koeficijentom.
7.5.3.5. Obloženja (oplate), pošve, opšave, parapeti i kutije za rolete
obračunavaju se prema oličenoj površini.
7.5.3.6. Prozori građeni s polukružnim gornjim dijelom mjere se i
obračunavaju kao prozori opisani u stavkama 7.531, 7.532,
7.533, 7.534 od 1 do 5 s time da se visina prozora mjeri do
najviše gornje granice polukruga.
7.5.3.7. Kružni prozor mjeri se kao opisani kvadrat i obračunava kao
prozori u stavci 7.536.
7.5.4. Vrata puna glatka i do dvije uklade
7.5.4.1. Jednostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do
kraja oličene površine s obiju strana – širina x visina (pro-
jekcije) x 2 i umnošku se doda unutarnja površina dovratka
ili pošve.
7.5.4.2. Dvostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do
kraja oličene površine (u projekciji), posebno vanjska i po-
sebno unutarnja strana - širina x visina x 2 + širina x visi-
na x 2 – s time da se unutarnja strana vrata mjeri u svijet-
loj mjeri dovratka.
Dobivenoj se površini priračunava unutarnja površina dov-
ratka ili pošve.
7.5.4.3. Puna vrata s više od dvije uklade ili s rebrastom oplatom
mjere se kao i vrata u stavci 7.541 i 7.542, s time da se
priračunava dodatak za povećanu površinu:
7.5.4.3.1. na vrata s jednostavnim ukladama za svaku daljnju ukladu
(iznad dvije uklade) doda se na izračunatu površinu 5 posto;
7.5.4.3.2. na vrata s rebrastom oplatom ili rebrastom ukladom doda se
na izračunatu površinu 25 posto, s time da se 25 posto doda
samo na rebrastu plohu.
7.5.3.4.5. Kod obračuna u stavkama 7.534.1, 7.534.2, 7.534.3 i 7.534.4 pod
šprljkom ili prečkom smatra se šprljak ili prečka u jednom pravcu
bilo vodoravnom ili okomitom – ako se nalazi na cijeloj širini ili
visini prozora.
Ako se šprljak ili prečka nalazi samo u jednom dijelu prozora,
Postotak se obračunava samo za odnosni dio.
7.5.3.4.6. Kod širokih prozora u kojima se nalaze okomite prečke (stupci)
na udaljenosti (razmaku) od 120 cm i više ne dodaje se za takve
prečke nikakav postotak, jer se one nalaze u obračunatoj površini
s koeficijentom.
7.5.3.5. Obloženja (oplate), pošve, opšave, parapeti i kutije za rolete
obračunavaju se prema oličenoj površini.
7.5.3.6. Prozori građeni s polukružnim gornjim dijelom mjere se i
obračunavaju kao prozori opisani u stavkama 7.531, 7.532,
7.533, 7.534 od 1 do 5 s time da se visina prozora mjeri do
najviše gornje granice polukruga.
7.5.3.7. Kružni prozor mjeri se kao opisani kvadrat i obračunava kao
prozori u stavci 7.536.
7.5.4. Vrata puna glatka i do dvije uklade
7.5.4.1. Jednostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do
kraja oličene površine s obiju strana – širina x visina (pro-
jekcije) x 2 i umnošku se doda unutarnja površina dovratka
ili pošve.
7.5.4.2. Dvostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do
kraja oličene površine (u projekciji), posebno vanjska i po-
sebno unutarnja strana - širina x visina x 2 + širina x visi-
na x 2 – s time da se unutarnja strana vrata mjeri u svijet-
loj mjeri dovratka.
Dobivenoj se površini priračunava unutarnja površina dov-
ratka ili pošve.
7.5.4.3. Puna vrata s više od dvije uklade ili s rebrastom oplatom
mjere se kao i vrata u stavci 7.541 i 7.542, s time da se
priračunava dodatak za povećanu površinu:
7.5.4.3.1. na vrata s jednostavnim ukladama za svaku daljnju ukladu
(iznad dvije uklade) doda se na izračunatu površinu 5 posto;
7.5.4.3.2. na vrata s rebrastom oplatom ili rebrastom ukladom doda se
na izračunatu površinu 25 posto, s time da se 25 posto doda
samo na rebrastu plohu.
7.5.3.4.5. Kod obračuna u stavkama 7.534.1, 7.534.2, 7.534.3 i 7.534.4 pod
šprljkom ili prečkom smatra se šprljak ili prečka u jednom pravcu
bilo vodoravnom ili okomitom – ako se nalazi na cijeloj širini ili
visini prozora.
Ako se šprljak ili prečka nalazi samo u jednom dijelu prozora,
Postotak se obračunava samo za odnosni dio.
7.5.3.4.6. Kod širokih prozora u kojima se nalaze okomite prečke (stupci)
na udaljenosti (razmaku) od 120 cm i više ne dodaje se za takve
prečke nikakav postotak, jer se one nalaze u obračunatoj površini
s koeficijentom.
7.5.3.5. Obloženja (oplate), pošve, opšave, parapeti i kutije za rolete
obračunavaju se prema oličenoj površini.
7.5.3.6. Prozori građeni s polukružnim gornjim dijelom mjere se i
obračunavaju kao prozori opisani u stavkama 7.531, 7.532,
7.533, 7.534 od 1 do 5 s time da se visina prozora mjeri do
najviše gornje granice polukruga.
7.5.3.7. Kružni prozor mjeri se kao opisani kvadrat i obračunava kao
prozori u stavci 7.536.
7.5.4. Vrata puna glatka i do dvije uklade
7.5.4.1. Jednostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do
kraja oličene površine s obiju strana – širina x visina (pro-
jekcije) x 2 i umnošku se doda unutarnja površina dovratka
ili pošve.
7.5.4.2. Dvostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do
kraja oličene površine (u projekciji), posebno vanjska i po-
sebno unutarnja strana - širina x visina x 2 + širina x visi-
na x 2 – s time da se unutarnja strana vrata mjeri u svijet-
loj mjeri dovratka.
Dobivenoj se površini priračunava unutarnja površina dov-
ratka ili pošve.
7.5.4.3. Puna vrata s više od dvije uklade ili s rebrastom oplatom
mjere se kao i vrata u stavci 7.541 i 7.542, s time da se
priračunava dodatak za povećanu površinu:
7.5.4.3.1. na vrata s jednostavnim ukladama za svaku daljnju ukladu
(iznad dvije uklade) doda se na izračunatu površinu 5 posto;
7.5.4.3.2. na vrata s rebrastom oplatom ili rebrastom ukladom doda se
na izračunatu površinu 25 posto, s time da se 25 posto doda
samo na rebrastu plohu.
7.5.5. Vrsta ustakljenja
7.5.5.1. Ustakljenim vratima smatraju se vrata čije puno podnožje
ne prelazi visinu od 25 cm.
7.5.5.2. Jednostruka ustakljena vrata mjere se od kraja do kraja oli-
čene površine, te se obračunavaju koeficijentom 1,5 za obje
oličene strane – širina x visina x 1,5 – a umnošku se doda
unutarnja površina dovratka ili pošve.
7.5.5.3. Dvostruka ustakljena vrata mjere se i obračunavaju kao i
jednostruka vrata, samo se površina pomnoži koeficijentom
3,0 – širina x visina x 3,0 – za sve četiri oličene strane. Tome
se doda unutrašnja površina dovratka ili pošve.
7.5.5.4. Ustakljena vrata dijelom ustakljena i dijelom puna mjere se
tako da se ustakljeni dio obračunava kao ustakljena vrata, a
puni dio kao puna vrata. Puni dio mjeri se do prvog ruba
stakla.
Vrata koja imaju ustakljeni dio – površine stakla – 0,1 m2
(1/10 m2) po oličenoj strani, obračunavaju se kao puna vrata.
7.5.5.5. Vrata sa polukružnim gornjim dijelom mjere se i obračuna-
vaju kao i vrata opisana u stavci 7.551, 7.552, 7.553 i 7.554,
s time da se visina vrata mjeri do najviše gornje granice polukruga.
7.5.5.6. Šprljci i prečke na ustakljenim vratima obračunavaju se na
isti način kao i kod prozora, s time da se odnosni postotak
za šprljak ili prečku priračunava samo na plohu ustakljenog
dijela.
7.5.6. Pregradne stijene
7.5.6.1. Pregradne stijene s punom glatkom oplatom ili s jednostav-
nim ukladama mjere se i obračunavaju kao puna vrata.
7.5.6.2. Ustakljene pregradne stijene mjere se i obračunavaju na isti
način kao ustakljena vrata pod stavkama 7.551, 7.552, 7.553,
7.554, 7.555 i 7.556.
7.5.6.3. Šprljci i prečke na ustakljenim pregradnim stijenama obra-
čunavaju se na isti način kao i kod prozora, s time da se
odnosni postotak za šprljak ili prečku priračunava samo na
plohu ustakljenog dijela.
7.5.7. Drveni kapci (zasloni)
7.5.7.1. Puni i glatko obrađeni drveni kapci mjere se i obračunavaju
od kraja do kraja oličene površine – širina x visina x 2 –
za svaku oličenu stranu x 1.
7.5.7.2. Drveni kapci s ugrađenim – pomičnim ili ukrućenim dašči-
cama (lamelama) – žaluzine i zavojiti kapci (eslingen-rolete)
mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene strane-
širina x visina x 3 – za obje oličene strane, odnosno za svaku
oličenu stranu x 1,5.
7.5.8. Drvene oplate, obloženja (lamperije), podgledi, podovi i sl.
7.5.8.1. Oplate i obloženja stijena, stropova i slično mjere se u pro-
jekciji i obračunavaju po m2:
a) za sve glatko obrađene površine – širina-x visina x 1 ili
širina x duljina x 1
b) za rebraste ili grubo obrađene površine primjenjuje se
koeficijent 1,25.
7.5.8.2. Kosi stropovi, podgledi, oplata, krovni istaci (strehe), zabatne
oplate i slično mjere se prema položaju i obračunavaju kao
u stavci 7.581 a) i b).
7.5.8.3. Stropne grede, zidne i podne letve, ograde, rešetke, plotovi
od letava i dasaka, stupovi i slično mjere se prema oličenoj
površini i obračunavaju se po m2, s time da se na grubu po-
vršinu doda 25 posto.
7.5.8.4. Drveni podovi (brodski pod, pod od običnih dasaka i sl.)
mjere se između zidova i obračunavaju po m2 tako da se za-
posjednuta površina ispod peći i slično do 0,75 m2 ne odbija,
a površina pragova, podnožnih letvica i slično pribraja se po-
vršini poda.
7.5.8.5. Parket – hrastove, bukove, jasenove i slične daščice – mje-
re se između zidova i obračunavaju po m2, s time da se za-
posjednuta površina ispod peći i slično do 0,75 m2 ne odbija,
a površina pragova, podnožnih letvica i slično pribraja se
površini poda.
7.5.9. Drveni namještaj standardne izrade
7.5.9.1. Namještaj puni i glatko obrađenih ploha obračunava se pre-
ma obrađenoj površini – po m2 ili po komadu.
7.5.9.2. Nakještaj punih i jednostavno profiliranih ploha obračunava
se po komadu ili po m2, s time da se za obračun po m2 prim-
jenjuje koeficijent 1.5.
7.5.9.3. Namještaj sa ustakljenim dijelovima obračunava se, u osnovi,
kao u stavkama 7.591 i 7.592, s time da se ustakljeni dijelovi
sa staklom veličine do 1/10 m2 obračunavaju kao pune plo-
he, a ustakljeni dijelovi sa staklom veličine preko 1/10 m2
obračunavaju se koeficijentom 0,75 za svaku oličenu stranu.
7.5.9.4. Predmeti namještaja moraju biti u troškovniku opisani u po-
sebnoj stavci.
7.6. NALIČ GRAĐEVNE BRAVARIJE
7.6.1. Željezna vrata, prozori, pregradne stijene i drugi elementi
građevne bravarije standardne izrade obračunavaju se pre-
ma oličenoj površini – po m2 – ili po komadu prema opisu
troškovnika i nacrta.
7.6.2. Željezna vrata
7.6.2.1. Željezna jednostruka puna vrata glatke oplate mjere se od
kraja do kraja oličene površine (od žbuke do žbuke) unutar
zgrade, u projekciji – širina x visina x 1 – za svaku oličenu
stranu. Tome se doda unutarnja oličena površina dovratka i
vanjska površina okvira vrata.
7.6.2.2. Željezna jednostruka puna vrata s rebrastom oplatom ili re-
brastim ukladama mjere se kao i puna glatko obrađena vrata,
s time da se za rebrastu površinu doda 25% - širina x visina
x 1,25 za svaku oličenu stranu.
7.6.2.3. Željezna jednostruka ustakljena vrata čije puno podožje ne
prelazi visinu od 25 cm mjeri se od kraja do kraja oličene
površine te se obračunava koeficijentom 1,5 za obje oličene
strane ( ili 0,75 za svaku oličenu stranu). Tome se doda unu-
tarnja oličena površina dovratka i vanjska površina okvira
vrata.
7.6.2.4. Željezna jednostruka vrata dijelom ustakljena a dijelom puna
s ukladom ili oplatom obračunavaju se tako da se ustakljeni
dio mjeri i obračunava kao u stavci 7.623., a puni dio kao u
stavci 7.621 ili 7.622. Puni dio vrata mjeri se od prvog ruba
stakla.
7.6.2.5. Željezna vrata na kojima ustakljena površina ne prelazi
1/10 m2 (0,10 m2) po oličenoj strani vrata obračunavaju
se kao puna vrata prema stavkama 7.621 i 7.622.
7.6.2.6. Željezna vrata sa polukružnim gornjim dijelom obračunavaju
se kao i vrata opisana u stavkama 7.621, 7.622, 7.623, 7.624 i
7.625, s time da se visina vrata mjeri do najviše gornje granice
polukruga.
7.6.2.7. Šprljci i prečke na željeznim ustakljenim vratima obračuna-
vaju se kao i kod drvenih ustakljenih vrata.
7.6.3. Željezne pregradne stijene
7.6.3.1. Željezne pregradne stijene sa punom oplatom ili ukladama
mjere se kao puna željezna vrata opisana u stavkam 7.621
i 7.622.
7.6.3.2. Željezne pregradne stijene čije puno podnožje ne prelazi vi-
sinu od 25 cm mjere se i obračunavaju kao željezna ustaklje-
na vrata u stavci 7.623.
7.6.3.3. Željezne pregradne stijene dijelom ustakljene a dijelom pune,
s oplatama ili ukladama, mjere se i obračunavaju kao željezna
vrata u stavci 7.624.
7.6.3.4. Željezne pregradne stijene na kojima ustakljena površina ne
prelazi 1/10 m2 (0,10 m2) po oličenoj strani obračunavaju se
kao puna vrata u stavkama 7.621 i 7.622.
7.6.3.5. Željezne pregradne stijene sa polukružnim gornjim dijelom
obračunavaju se kao željezna vrata u stavci 7.626.
7.6.3.6. Šprljci i prečke na željeznim pregradnim stijenama obraču-
navaju se kao i kod drvenih pregradnih stijena.
7.6.4. Željezni prozori
7.6.4.1. Željezni prozori jednostruki – standardne izrade – mjere
se i obračunavaju kao i drveni jednostruki prozori (u stavci
7.532), a za obračun šprljaka primjenjuje se stavka 7.534.3.
7.6.4.2. Željezni prozori jednostruki izrađeni od prozorskog profili-
ranog željeza s više okomitih i vodoravnih šprljaka – tvorni-
čki prozori – mjere se od kraja do kraja oličene površine i
obračunavaju koeficijentom 1,25 za svaku oličenu stranu
ili širina x visina x 2,5 za obje oličene strane.
U ovom obračunskom koeficijentu sadržana je naknada za
ličenje šprljaka.
7.6.4.3. Željezni prozori dvostruki – standardne izrade – mjere se
i obračunavaju kao drveni dvostruki prozori.
7.6.4.4. Željezni prozori građeni s polukružnim gornjim dijelom mje-
re se i obračunavaju kao drveni polukružni prozori opisani u
stavci 7.536.
7.6.4.5. Željezni kružni prozor mjeri se i obračunava kao drveni kru-
žni prozor opisan u stavci 7.537.
7.6.5. Željezni ustakljeni izlozi
7.6.5.1. Željezni ustakljeni izlozi mjere se od kraja do kraja oličenog
okvira – širina x visina x koeficijent za svaku oličenu stranu.
Obračunski koeficijent primjenjuje se u odnosu na veličinu
staklene plohe. Veličinom staklene plohe smatra se staklo u
jednom komadu – neprekinutom – bez oličenih šprljaka ili
prečaka:
7.6.5.1.1. Kod površina stakla od 1 do 3 m2 koeficijent je 0,45 (45%)
7.6.5.1.2. Kod površina stakla od 3 do 5 m2 koeficijent je 0,30 (30%)
7.6.5.1.3. Kod površine stakla veće od 5 m2 koeficijent je 0,25 (25%)
7.6.5.2. Ustakljeni dijelovi izloga i nadsvjetla na kojima se nalaze
šprljci ili prečke čija uokvirena površina stakla ne prelazi
1 m2 obračunavaju se kao jednostruki prozori.
7.6.5.3. Željezna nadsvjetla izloga građena s polukružnim gornjim
dijelom čija uokvirena površina stakla ne prelazi 1 m2, obra-
čunavaju se kao jednostruki prozor.
7.6.6. Željezne ograde, rešetke i čelične rolete
7.6.6.1. Željezne rešetke i ograde, kao što su ograde stepenica, bal-
kona, terasa, zemljišta i drugog, mjere se – po m2 ili se ob-
računavaju po komadu – prema opisu troškovnika i nacrta.
7.6.6.1.1. Željezne rešetke i ograde jednostavne izrade s vodoravnim ili
okomitim šipkama mjere se kao jednostruka površina – širi-
na x visina x 1 ili duljina x visina x 1 za obje oličene strane.
7.6.6.1.2. Željezne rešetke i ograde jednostavne izrade s vodoravnim
ili okomitim šipkama i mjestimičnim ukrasnim elementima
mjere se kao u stavci 7.661.1 i obračunavaju se koeficijentom
2 (2x) za obje oličene strane.
7.6.6.1.3. Željezne rešetke i ograde bogatije izrade sa stiliziranim ukra-
snim elementima mjere se kao u stavci 7.661.1. i obračunavaju
koeficijentom 3 – širina x visina x 3 ili duljina x visina x 3
za obje oličene strane.
7.6.6.1.4. Ograde od pletene žice s okancima veličine do 4 cm mjere
se i obračunavaju kao trostruka površina – širina x visina x
3 ili duljina x visina x 3 za obje oličene strane.
(30.09.2006) |
 |
 |
|
VAŽNO!!! OD 01.04.2010. OBAVEZNO ENERGETSKO CERTIFICIRANJE NOVIH ZGRADA