NORMATIVI

POJAM NORMATIVA

•  Normativ je usvojeni prosječni  jedinični utrošak rada ili materijala. 
•  Jedinični utrošak rada znači utrošak rada radnika ili strojeva po jedinici proizvoda. 
•  Jedinični utrošak materijala znači (utrošak) količinu materijala potrebnu za jedinicu proizvoda.

RAZLIKA NORME I NORMATIVA

• Treba raditi razliku između norme i normativa.
• Normativ je broj, a norma je opis uvjeta rada pod kojima je normativ ostvariv. Normativ je uvijek prosječni usvojeni utrošak rada ili materijala.

• Primjer 
• Za zidanje 1 m3 zida od opeke NF normativ materijala iznosi 385 kom opeke i 0,32 m3  žbuke. U stvarnosti ugradi se 370-375 kom opeke, a predviđeni lom i otpad iznosi 10-15 kom opeke. Ove su količine predviđene ako radi prosječno obučeni radnik, debljina fuga je 1 cm, a opeka je standardne kvalitete.

NAMJENA NORMATIVA 

• Namjena normativa je:

• Planiranje resursa za građevinsku proizvodnju (strojeva, radnika, materijala, vremena i novca – npr. pomoću normativa dimenzioniraju se radne grupe radnika, određuje potreban broj strojeva, izrađuju dinamički planovi, a svi ti potrebni resursi se mogu izraziti kroz novac). 
• Izračunavanje cijene građevinskih radova – područje ekonomike građenja. 
• Kontrola utroška vremena i materijala na već izvedenim građevinskim radovima. 

VRSTE NORMATIVA

• NORMATIVI RADA RADNIKA

 Normativ rada radnika je utrošak rada radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t)

•  NORMATIVI RADA STROJEVA 

Normativ rada strojeva je utrošak strojnog rada po jedinici proizvoda ( npr. h/m2, h/m3 itd.) Normativ je recipročna vrijednost praktičnog učinka (jedinice mjere za praktični učinak m3/h, m2/h itd.). 

• NORMATIVI MATERIJALA

Normativ materijala je količina (utrošak) materijala po jedinici proizvoda ( npr. kom/m3 - odnosi se npr. na broj opeka po m3 gotovog zida, m3/m3 – odnosi se na količinu žbuke za zidanje po m3 zida).

STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA 

• Norma rada propisuje točno određeni posao kojeg treba izvršiti, određeno obučenom čovjeku, po određenom postupku i redoslijedu radnih operacija, određenim alatima i strojevima u normalnim uvjetima okruženja.
• Normalni uvjeti okruženja podrazumijevaju dobru vidljivost, optimalnu temperaturu za tu vrstu rada, uobičajenu razinu čistoće zraka, bez štetnih plinova, ograničenu razinu buke.

(npr. u građevinarstvu je normalna temperatura većinu radova od 10 do 30° C, a ako su temperature više ili niže vremenski se normativ korigira).

STRUKTURA VREMENA

A) PRIPREMNO-ZAVRŠNO VRIJEME 

To je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za pripremu za rad, te završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa.

B/ POMOĆNO VRIJEME

Pomoćno vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje, npr. čitanje nacrta, provjere dimenzija, uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovođi i sl.. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.

C/ TEHNOLOŠKO VRIJEME

Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 – 60 % ukupnog normativa.

D/ DODATNA VREMENA

• To su vremena potrebna za odmor tokom rada. To je ukupno vrijeme kraćih odmora iza određenih zahvata i glavni dnevni odmor.
• U dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka električne energije i sl. 
• U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i sl.
• Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %.